U rezultatima WAIS-a ukupni IQ pokazuje opću razinu, a razlike među četirima indeksima uvjete u kojima osoba lakše pokazuje sposobnosti i one koji su joj zahtjevniji.
Subtestovi i ponašanje tijekom testiranja pomažu konkretnije utvrditi zbog čega je nastala određena razlika. Bit tumačenja rezultata WAIS-a jest povezati razlike među rezultatima s uvjetima u kojima se mijenja uspješnost na poslu, pri učenju ili u razgovoru.
Ukupni IQ pokazuje opću razinu
Ukupni IQ (UIQ; engl. FSIQ) kompozitni je rezultat više kognitivnih područja. Na ljestvici s prosjekom 100 i standardnom devijacijom 15 pokazuje opću razinu intelektualnih sposobnosti u odnosu na skupinu iste dobi.
Percentil u nalazu pokazuje položaj u usporedbi s osobama iste dobi. Interval pouzdanosti pokazuje raspon rezultata u koji je uključena mjerna pogreška. Ukupni IQ nije nepromjenjiva vrijednost u jednoj točki, nego rezultat koji treba tumačiti zajedno s tim rasponom.
Sam ukupni IQ ipak ne pokazuje u kojim vrstama zadataka osoba najlakše pokazuje sposobnosti ni koji su joj uvjeti zahtjevni. Te se informacije vide u četirima indeksima. Značenje samog ukupnog IQ-a podrobnije je objašnjeno u članku Što je FSIQ.
Razlike među četirima indeksima pokazuju povoljne i zahtjevne uvjete
Indeks verbalnog shvaćanja (IVS), Indeks perceptivnog rasuđivanja (IPR), Indeks radnog pamćenja (IRP) i Indeks brzine obrade informacija (IBOI) pokazuju i razinu u odnosu na osobe iste dobi i relativno više ili niže sposobnosti unutar profila iste osobe. Sadržaj svakog indeksa sažet je u članku Indeksi WAIS-a.
Pretpostavimo, primjerice, da IBOI iznosi 95, a drugi indeksi oko 120. IBOI je u prosječnom rasponu u odnosu na osobe iste dobi, ali je relativno nizak u osobnom profilu. Zbog toga zadaci u kojima treba unutar vremenskog ograničenja tražiti vizualne informacije ili pisati mogu otežati da osoba u cijelosti pokaže svoje sposobnosti razumijevanja i rasuđivanja.
Razlike među indeksima WAIS-a tako ne pokazuju samo koja je sposobnost viša ili niža, nego i kako se uspješnost iste osobe mijenja ovisno o uvjetima zadatka.
Ako nalaz sadrži analizu razlika među indeksima, statistička značajnost pokazuje je li razliku teško objasniti samo mjernom pogreškom, a bazna stopa koliko se često jednako velika razlika pojavljuje u hrvatskom normativnom uzorku od 700 osoba. Obje informacije dopunjuju procjenu pouzdanosti i rijetkosti razlika među četirima indeksima.
Istraživanje hrvatskog normativnog uzorka od 700 odraslih pokazalo je da je razlika veća od jedne standardne devijacije između najmanje dva indeksa utvrđena kod približno svake četvrte osobe. Razlike su bile češće i veće u skupinama s natprosječnim i visokim ukupnim IQ-om. Značenje razlike postaje jasnije kada se njezina bazna stopa poveže s rezultatima subtestova, ponašanjem tijekom testiranja i svakodnevnim funkcioniranjem.
Subtestovi i ponašanje tijekom testiranja pokazuju zbog čega je nastala razlika
Četiri indeksa pokazuju razlike među područjima. Rezultati subtestova pomažu utvrditi je li razlika bila veća u uvjetima vizualnog pretraživanja, zadržavanja usmenih informacija, pisanja, vremenskog ograničenja ili neke druge vrste zadatka. Standardni rezultat subtesta ima prosjek 10 i standardnu devijaciju 3, pa nije na istoj ljestvici kao ukupni IQ i indeksi s prosjekom 100.
Isto je istraživanje pokazalo da izolirani nizak rezultat jednog subtesta nije neuobičajen ni u normativnom uzorku. Izolirani nizak rezultat zato treba tumačiti zajedno s povezanim subtestovima, ponašanjem tijekom testiranja i svakodnevnim funkcioniranjem.
Čak i unutar istog IBOI-ja Prepoznavanje simbola, u kojem se simboli traže i uspoređuju, i Šifriranje, u kojem se prema predlošku neprekidno zapisuju simboli, ne zahtijevaju potpuno iste radnje. Ako je niži samo rezultat Šifriranja, nije dovoljno zaključiti da je „brzina obrade niska”; treba razmotriti i uvjete koji uključuju pisanje i praćenje postupka.
Ako je IRP relativno nizak, ako osoba tijekom testiranja lakše izgubi dio niza usmeno zadanih informacija i ako u svakodnevici teško zadržava više usmenih uputa, može joj pomoći da se informacije daju jedna po jedna i da se bitno zapiše. Ako je IBOI relativno nizak i osoba uz očuvanu točnost često ne stigne dovršiti zadatak, treba razmotriti omogućuju li joj dulje vremensko ograničenje ili drukčiji način odgovaranja da bolje pokaže sposobnosti.
Pri objašnjavanju rezultata važnija od same razlike u bodovima jest veza između te razlike, ponašanja tijekom testiranja i svakodnevnih situacija u kojima se isto ponavlja. Kako razlike među sposobnostima povezati sa svakodnevicom objašnjeno je u članku Kako čitati kognitivni profil.