Normiranje je postupak kojim se sirovi rezultat subtesta pretvara u položaj unutar referentne skupine kako bi se mogao uspoređivati kao IQ. Normativni uzorak japanske verzije BrainTypeIQ-a čini 841 osoba koja je prvi put dovršila test pod ujednačenim analitičkim uvjetima. Hrvatska verzija trenutačno upotrebljava privremeni model bodovanja prilagođen prema japanskoj verziji, a podaci se još prikupljaju.
Normativni uzorak čini 841 osoba iz više od 2.000 dovršenih testiranja
U japanskoj verziji bilo je prikupljeno više od 2.000 zapisa o dovršenim testiranjima. Međutim, među njima su bili ponovljeni pokušaji te testiranja provedena sa zadacima ili uvjetima bodovanja koji se razlikuju od današnjih.
Zato su provjereni status odgovora, povijest testiranja, upotrijebljeni zadaci i uvjeti bodovanja, a analiza je ograničena na 841 osobu koja je prvi put dovršila aktualnih devet subtestova pod istim uvjetima. Raspodjele njihovih sirovih rezultata čine norme za devet subtestova japanske verzije.
Istih 841 ispitanika upotrijebljeno je i u analizi pokazatelja pouzdanosti BrainTypeIQ-a.
IQ i percentil japanske verzije BrainTypeIQ-a pokazuju relativni položaj u odnosu na tu skupinu osoba koje su prvi put dovršile test. Odnos IQ-a 100, 120 i 130 s percentilima služi kao orijentir za tumačenje položaja na zajedničkoj ljestvici.
Normiranje pretvara sirove rezultate u usporedive IQ rezultate
Istih 20 točnih odgovora ne mora predstavljati istu razinu sposobnosti ako subtestovi imaju različit broj i težinu zadataka ili se uspoređuju s različitim skupinama. Zato se utvrđuje gdje se sirovi rezultat na svakom od devet subtestova nalazi u raspodjeli 841 ispitanika, a zatim se preračunava na zajedničku ljestvicu koja omogućuje usporedbu među subtestovima.
Postupak izračuna pet područja, GAI-ja, CPI-ja i ukupnog IQ-a iz rezultata subtestova opisan je u članku Kako BrainTypeIQ računa rezultate. Članak Kvaliteta mjerenja IQ testova zasebno objašnjava uloge normiranja, pouzdanosti i valjanosti.
Dobni trendovi procijenjeni su na 739 osoba u dobi od 18 do 54 godine
Raspodjela sirovih rezultata izrađena je na svih 841 ispitanika, dok se dobni model prvenstveno temelji na 739 ispitanika u dobi od 18 do 54 godine.
| Područje | Primjena podatka o dobi |
|---|---|
| Gc (kristalizirana inteligencija) | Bez prilagodbe prema dobi |
| Gf, Gv, Gwm i Gs | Dobni trendovi potvrđeni u podacima uključeni su u rezultate subtestova |
Razlika postoji zato što odnos s dobi nije jednak za sve sposobnosti. Promjene po sposobnostima podrobnije su opisane u članku Inteligencija i starenje.
Najveća razlika prosječnog ukupnog IQ-a među dobnim skupinama iznosila je 3,77 bodova
Normativni uzorak od 841 ispitanika podijeljen je na 70 % podataka za izradu modela i 30 % podataka za provjeru, uz očuvanje dobne strukture. Na 70 % podataka izrađen je model preračunavanja, koji je zatim primijenjen na preostalih 30 % podataka koji nisu sudjelovali u njegovoj izradi. Postupak je ponovljen 100 puta kako bi se provjerilo ovisi li rezultat o jednoj određenoj podjeli. Najveća preostala razlika u prosječnom ukupnom IQ-u između četiriju dobnih skupina iznosila je 3,77 bodova.
I u provjernom skupu podataka razlika prosječnog ukupnog IQ-a među dobnim skupinama ostala je manja od četiri boda, čime je potvrđena stabilnost normi koje uključuju dobne trendove.